Jake kiše i poplave, potom suše, prolećni mrazevi… klima sve češće nanosi štetu poljoprivrednicima. Kako se zaštititi? Koliko je osiguranje useva i stoke važno? Da li je to najbolja zaštita u ovom trenutku? Na ova pitanja za Max press odgovara agroekonomista Ivana Majdak:
Poljoprivredna proizvodnja u velikoj meri zavisi od prirodnih uslova, osobina zemljišta i klime, samim tim i rizici kod ove proizvodnje su veći. Najznačajniji rizik sa kojim se suočava današnja poljoprivredna proizvodnja jesu klimatske promene.
Poplave, suše, ekstremne temperature, padavine sa gradom, mraz i oluje nanose velike štete poljoprivrednim gazdinstvima na koje čovek, vrlo često, ne može da utiče. U ovakvim okolnostima osiguranje poljoprivrede veoma dobija na značaju.
Osiguranje biljne proizvodnje u Srbiji realizuje se u skladu sa opštim i posebnim uslovima osiguranja, odnosno definisanim osnovnim i dopunskim rizicima koje osiguranje pokriva u slučaju nepogode. Predmet osiguranja mogu biti ratarski i povrtarski usevi, plodovi voća, lekovito bilje, usevi koji se gaje u staklenicima i plastenicima, voćni, lozni i šumski sadni materijal, stabla voća i čokoti vinove loze.
Osim od grada, požara i udara groma koji spadaju u osnovne rizike, usevi i plodovi se mogu osigurati i od poplava, oluja, prolećnih i jesenjih mrazeva, zimskog izmrzavanja, gubitka količine i kvaliteta roda, koji predstavljaju dopunske rizike, i uglavnom se ugovaraju uz osnovne. U stočarstvu, moguće je osigurati goveda, ovce, koze, svinje, živinu i konje.
Osiguranje pokriva rizike uginuća ili prinudnog klanja životinja nastalog kao posledica prirodnih rizika, nesrećnih slučajeva ili bolesti. Za osiguranje poljoprivrednih kultura treba izdvojiti 2-5% vrednosti proizvodnje. Premija osiguranja se može platiti u celosti prilikom zaključenja ugovora ili u ratama, čija je dinamika dospeća plaćanja usklađena s dinamikom ostvarivanja prihoda.
Plaćanje premije osiguranja useva, plodova i životinja olakšano je i subvencijama koje svake godine daje država. Registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima država vraća deo plaćene premije osiguranja, što je precizirano uredbama koje izdaje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Visina regresa iznosi 40-70% plaćene premije osiguranja u zavisnosti od područja u kojem se obavlja poljoprivredna proizvodnja.
Pre odluke o osiguranju svaki proizvođač treba prvo dobro da se upozna sa uslovima osiguranja i da jasno definiše prava i obaveze sa prodavcem polise.
